MagPro, portal za industrijske oglase u Srbiji, objašnjava šta su logistički parkovi u Srbiji: planski razvijeni kompleksi skladišno-logističkih hala koje se izdaju većem broju zakupaca, sa zajedničkom infrastrukturom, obezbeđenjem i brzim izlazom na autoput. U Srbiji se najveći parkovi nalaze oko Beograda (Dobanovci, Šimanovci, Novi Banovci), ali ih ima i u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i drugim gradovima, a veličine hala kreću se od oko 1.000 do više desetina hiljada m².
Ovaj vodič je informativan i neutralan. Namenjen je firmama koje traže magacinski prostor, vlasnicima hala i zemljišta koji žele da razumeju tržište, kao i projektantima, izvođačima i dobavljačima opreme za industrijske objekte.

Šta je logistički park
Logistički park je zemljište sa više objekata koje jedan investitor planira, gradi i održava kao celinu. Hale se izdaju zakupcima, često u modulima koji se mogu spajati ili deliti, pa firma može da raste bez selidbe. Park obično ima čuvanu ulaznu kontrolu, internu putnu mrežu, parking za kamione, kancelarijski deo uz svaku halu i priključke za struju, vodu i telekomunikacije.
Savremene hale u parkovima grade se prema međunarodnim standardima, uz visinu skladištenja od oko 10 do 12 m, rampe za kamione, protivpožarne sisteme i sve češće ekološke sertifikate (BREEAM, LEED, DGNB).
Logistički park, centar, terminal i industrijski park: u čemu je razlika
U pretrazi se ovi pojmovi često mešaju. Najkraće:
- Logistički park: više zakupaca u halama jednog investitora, zajednička infrastruktura.
- Logistički centar: objekat ili kompleks jednog operatera koji pruža uslugu skladištenja, distribucije i transporta (na primer sopstveni centar logističke kompanije). Ponudu i uslove zakupa pogledaj u vodiču: logistički centar za izdavanje.
- Intermodalni terminal: mesto prekrcaja kontejnera između železnice i drumskog saobraćaja.
- Carinsko skladište: skladište u kome roba može da stoji pod carinskim nadzorom, bez plaćanja carine dok se ne pusti u slobodan promet.
- Industrijski park ili zona: prostor za proizvodnju i industriju, često sa podsticajima lokalne samouprave; ne mora imati logistički karakter.
Jedan lokalitet može imati više ovih funkcija, ali je za zakupca važno da zna šta zapravo dobija.
Zašto firme biraju logističke parkove

- Lokacija i saobraćaj: parkovi se grade uz autoput, obilaznicu, aerodrom ili prugu, što skraćuje vreme isporuke.
- Spremnost za useljenje: hala je građena za skladištenje, sa rampama i potrebnom visinom, pa nema dugog adaptiranja.
- Fleksibilnost: moduli se dodaju ili smanjuju zavisno od obima posla.
- Zajednička infrastruktura i bezbednost: obezbeđenje, osvetljenje, interni putevi i parking dele svi zakupci.
- Standard objekta: protivpožarna zaštita, energetska efikasnost i sertifikati važni su i međunarodnim kupcima i osiguravačima.
- Fokus na osnovnu delatnost: održavanje objekta preuzima investotor.
Mane i na šta treba obratiti pažnju
- Zakup, ne vlasništvo: prostor se ne stiče, a uslovi zavise od ugovora o zakupu, njegovog trajanja i indeksacije.
- Minimalna površina: u većim parkovima hale kreću od nekoliko hiljada m², što manjim firmama ne odgovara.
- Manje prilagođavanje: izmene objekta zavise od saglasnosti vlasnika parka.
- Gužve i zavisnost od lokacije: popularne zone oko Beograda mogu imati opterećen saobraćaj i manju slobodnu ponudu.
- Rok useljenja: objekti u izgradnji nisu odmah dostupni, pa treba proveriti da li je hala izgrađena ili planirana.
- Drugi troškovi: pored zakupa postoje troškovi održavanja zajedničkih delova i komunalija; svaki ugovor to uređuje drugačije.
Logistički parkovi u Srbiji: ko ih razvija
Tržište je relativno mlado i koncentrisano, a aktivno je nekoliko tipova učesnika. Redosled je abecedni i nije rang.
Međunarodni investitori
- CTP: evropski investitori sa parkovima u Beogradu (Novi Banovci, Šimanovci, Borča u izgradnji), Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Jagodini, prema podacima kompanije. Parkovi se kreću od desetina hiljada do preko sto hiljada m² izgrađenog prostora.
- VGP: VGP Park Beograd u Dobanovcima, oko 15 km zapadno od centra grada i blizu aerodroma, na raskrsnici E-70, E-75 i obilaznice; planiran na oko 114 ha, a izgradnja je počela 2023. godine.
Domaći i regionalni investitori
- KLP (Šimanovci): kompleks više objekata sa modulima od oko 1.000 do 2.000 m², čelična konstrukcija, svetla visina oko 11,5 m.
- Industrijski park Beograd (Šimanovci) i BESICO Park Beograd Sever (Nova Pazova): parkovi uz E-75, drugi uz prugu.
Operateri sa sopstvenim centrima
Veće logističke firme imaju sopstvene centre ili zakupljuju velike površine u parkovima. Primeri su Milšped (sopstveni centar u Krnješevcima i zakup u parkovima) i Transfera (centar od oko 30.000 m² u Novim Banovcima, otvoren 2022. godine). Oni su zakupci i operateri, ne investitori parkova.
Javni projekti
Za tržište je važan i javni intermodalni projekat Logistički centar Batajnica (Republika Srbija i Grad Beograd), planiran na oko 80 ha.
Veliki industrijski i logistički projekti u Beogradu
Pored logističkih parkova koji izdaju hale, u Beogradu se razvijaju i veći industrijski kompleksi. Prema pisanju medija, to su Srpsko-kineski industrijski park „Mihajlo Pupin“ u Borči, planiran na oko 300 ha sa komercijalnom, industrijskom i hi-tek zonom, i logistički kompleks „Beograd istok“ na oko 90 ha, koji se gradi u više faza. Status izgradnje i dostupnost prostora treba proveriti kod nosilaca projekata, jer se podaci razlikuju.
Više informacija o najboljim industrijskim lokacijama u Srbiji procitajte u tekstu Najbolje industrijske lokacije u Srbiji – kompletna analiza (2026)
Logistički parkovi u Srbiji: gde se grade
- Beograd i okolina: najveća koncentracija (Dobanovci, Šimanovci, Novi Banovci, Borča, Batajnica), zbog autoputeva E-70 i E-75, aerodroma i najveće potrošačke baze.
- Novi Sad i Vojvodina: blizina Koridora X, Dunava i granice sa Mađarskom.
- Niš: raskrsnica koridora ka Bugarskoj, Severnoj Makedoniji i Grčkoj.
- Kragujevac i centralna Srbija: autoindustrija i njeni dobavljači; investicije se šire i ka Jagodini i Šapcu.
Prema pisanju medija iz 2025. godine, interesovanje je najveće za hale od oko 500 do 50.000 m², a investicije se šire ka Šapcu, Smederevu i Subotici.
Kako izabrati lokaciju i prostor

- Odredi potrebnu površinu i visinu (paletna mesta, visina skladištenja, broj rampi).
- Proveri saobraćajnu vezu: rastojanje do autoputa, obilaznice, aerodroma ili pruge.
- Pitaj da li je objekat izgrađen ili planiran i koji je rok useljenja.
- Uporedi uslove zakupa: trajanje, indeksacija, troškovi održavanja, mogućnost proširenja.
- Proveri radnu snagu i infrastrukturu u okolini (vozači, radnici, struja, voda).
- Razmotri alternativu: manje hale i pojedinačni magacini van parkova mogu biti bolji za manje obime.
Pre potpisivanja ugovora proveri u katastru nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) ko je upisan kao vlasnik parcele i objekta i da li postoje tereti, na primer hipoteka.
Šta ako ti ne treba logistički park
Nije svaka firma za logistički park. Za manje obime, specifične delatnosti ili vlasničku kupovinu postoje samostalni magacini, hale i industrijsko zemljište širom Srbije. Na MagPro-u ih možeš pregledati po gradovima i vrstama: izdavanje magacina, hale i industrijsko zemljište, a vlasnici sami postavljaju svoje oglase.
Često postavljana pitanja
1. Šta je logistički park?
Logistički park je planski razvijen kompleks skladišno-logističkih hala koje jedan investitor izdaje većem broju zakupaca. Ima zajedničku infrastrukturu, obezbeđenje i saobraćajnu vezu, najčešće uz autoput, obilaznicu ili aerodrom.
2. Koja je razlika između logističkog parka i logističkog centra?
Logistički park je kompleks sa više zakupaca u halama jednog investitora. Logistički centar je objekat ili kompleks jednog operatera koji pruža uslugu skladištenja, distribucije i transporta. Intermodalni terminal je zasebna celina za prekrcaj kontejnera između železnice i drumskog saobraćaja.
3. Zašto firme biraju logističke parkove?
Najčešće zbog lokacije uz glavne saobraćajnice, hala spremnih za useljenje, fleksibilnosti modula, zajedničkog obezbeđenja i standarda objekta. Održavanje objekta preuzima investitor, pa se firma fokusira na osnovnu delatnost.
4. Koje su mane logističkih parkova?
Prostor se uzima u zakup, a ne u vlasništvo, pa uslovi zavise od ugovora. U većim parkovima minimalna površina hale je velika, izmene objekta zavise od vlasnika, a objekti u izgradnji nisu odmah dostupni. Pored zakupa postoje i troškovi održavanja zajedničkih delova.
5. Ko razvija logističke parkove u Srbiji?
Aktivno je nekoliko međunarodnih i domaćih investitora, među njima CTP, VGP i KLP, kao i drugi parkovi oko Beograda poput industrijskog parka u Šimanovcima i BESICO parka u Novoj Pazovi. Logističke kompanije poput Milšpeda i Transfere pretežno su zakupci i operateri sa sopstvenim centrima.
6. Gde se nalaze najveći logistički parkovi u Srbiji?
Najveća koncentracija je oko Beograda (Dobanovci, Šimanovci, Novi Banovci, Borča), a parkovi postoje i u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i Jagodini. Investicije se šire ka Šapcu, Smederevu i Subotici.
7. Koliko je velika tipična hala u logističkom parku?
Hale i moduli kreću se od oko 1.000 do 2.000 m² u manjim parkovima, a u većim od nekoliko hiljada do više desetina hiljada m². Najveće interesovanje tržišta je za hale od oko 500 do 50.000 m².
8. Da li mi uopšte treba logistički park?
Ne nužno. Za manje obime, specifične delatnosti ili vlasničku kupovinu postoje samostalni magacini, hale i industrijsko zemljište širom Srbije. Na MagPro-u ih možeš pregledati po gradovima i vrstama, a vlasnici sami postavljaju oglase.
Tražiš magacin, halu ili zemljište? Pregledaj oglase za magacine i hale na MagPro-u. Imaš prostor za izdavanje ili prodaju? Postavi oglas samostalno.
Podaci o parkovima preuzeti su sa javnih sajtova investitora i iz medija; površine su okvirne i mogu se menjati. Za tačne uslove obrati se direktno vlasniku ili razvijaocu.


